Kotor je ponovo postao dom kreativne energije, a srce te energije ove godine kuca u rukama našeg stručnog žirija. Između stotine prijavljenih radova, ovi vrhunski profesionalci imaju nimalo lak zadatak – da prepoznaju hrabrost, autentičnost i inovaciju. Sa članovima žirija CIM Foruma 2026 razgovarali smo o njihovim očekivanjima, kreativnim procesima i onom posebnom ‘CIM osjećaju’ koji svakog maja povezuje najbolje iz svijeta marketinga, medija i umjetnosti.
Jurica Ćorluka | Señor | HR
Kategorija Integrated Campaign traži ideju koja dosljedno funkcioniše kroz različite kanale i dodirne tačke. Šta po Vašem mišljenju razlikuje projekat koji je zaista integrisana ideja od kampanje koja je samo niz taktičkih aktivnosti?
J: Ono što jako dobre integrirane kampanje razlikuje od samo dobrih ili prosječnih je što se originalna ideja vidi ne samo u svim kanalima i touchpointsima – već i u copyju, tone-of-voiceu, vizualnom rješenju, ali i u nekom generalnom feelingu koji kampanja ostavlja. To je ona razina egzekucije gdje je duh ideje protkan kroz ritam montaže videa, izbor tipografije, pa čak i način na koji community manager odgovara na komentare.
Bojana Komnenić | Represent Communications| CG
Koliko je bitna autentičnost u eri hiper-produkcije i da li ste prepoznali pokušaje „fejk“ društvene odgovornosti?
B: Autentičnost uvijek nađe put do publike. Čak i u uslovima hiper-produkcije, ono što je iskreno i ima stvarno uporište uspije da se izdvoji i izgradi povjerenje.
Sve što djeluje isforsirano ili oportunistički, posebno u kontekstu društvene odgovornosti, brzo se prepozna i gubi kredibilitet.
Publika danas traži da ono što brend govori zaista i živi. Manje velikih riječi, više stvarnih, dosljednih poteza, u svemu.
Ivan Westerveen| Creative disorder studio| SRB
Koliko je za uspjeh kampanje danas bitnija hrabrost brenda u odnosu na visinu budžeta?
I: Bez visokog budžeta može da se napravi dobra kampanja, bez hrabrosti… Pa ne toliko.
Važno je samo biti svestan da je hrabrost drugačija kategorija za svaki brend. Za neke je da budu ludi, za neke provokativni, za neke samo da kažu istinu, bez dlake na jeziku. Ne mora svaki brend da šokira svojom hrabrošću potrošače, ali za svaki brend je hrabrost da bude svoj i da bude iskren. Zapanjujuće malo ih jeste.
A budžet…
Uvek dobro dođe.
Jordan Cvetanović| McCann | SRB
Gledajući kampanje nastale u poslednjem periodu, u kom smjeru vjerujete da će se moderni marketing kretati u narednih 12 mjeseci?
J: S obzirom na ekspanziju AI alata i sve veći upliv veštačke inteligencije u sve pore advertisinga, mislim da je izuzetno uzbudljivo posmatrati promene koje se dešavaju u brand komunikacijama. Fokus pažnje je sve kraći, a potreba da se ta pažnja osvoji sve veća, zbog čega marketing ulazi u fazu hiperprodukcije sadržaja i konstantne borbe za relevantnost. U narednom periodu, marketing će se kretati ka još većoj automatizaciji i personalizaciji — gde će AI omogućiti da se poruke prilagođavaju u realnom vremenu svakom pojedincu, a ne masi . Međutim, upravo zbog te hiperprodukcije, paradoksalno će rasti vrednost autentičnosti, jasne ideje i snažnog brand stava. Na klijentima je da to što pre shvate, a na nama kreativcima da ponudimo hrabra rešenja koja će svojom istinitošću dodirivati srca potrošača.
Bojan Šaptović| Pioniri Communications| SRB
Šta po Vašem mišljenju razlikuje digital koji je zaista kreativan i strateški relevantan od digitala koji je samo još jedan format? I kakve digitalne projekte biste voljeli da vidite među prijavama ove godine?
B: Razlika je u tome što one formatirane možeš samo da ugasiš i preskroluješ pokretom jednog prsta i da ih niko ni ne primeti. Većina digitala, nažalost, funkcioniše i postoji zato što nešto mora da ide. To se vidi, pa se i oseti i na kraju preskoči. A šteta jer digitalni formati su tu kako bi bili prepoznati i kako bi ušli u kulturu. Relevantan je onaj sadržaj ako ne možeš da ga zameniš, kada ima svoj razlog, neku malu istinu zbog koje zastaneš. Može da bude pametan i tačan, ali može da bude i glup i tačan. Kada vidim nešto i pomislim kako bi ovo mogao da uradi bilo koji brend, to je format. A kada pomislim da ovo može samo taj brend, e to je dobra ideja koja pokazuje relevantnost. A relevantnost je samo početak ka konzistentnosti. I da samo dodam da digital počinje od ideje, a dobra ideja može biti prilagođena na bilo koji format.
Voleo bih da vidim manje onih projekata koji pokušavaju da impresioniraju, a više onih koji ne pokušavaju da budu glasni, ali su sigurni u sebe i imaju istoriju sličnog truda i rada iza sebe. Voleo bih da vidim i projekte koji ne objašnjavaju previše, nego imaju neku ljudsku istinu u sebi i ne trude se da budu svima zanimljivi. A baš me zanima i da li će se pojaviti nešto što već nisam video ili neki lepo upakovan projekat koji će da pokuša da začara žiri svojom lepotom. E, tu se onda vidi snaga onih koje ste odabrali da žiriraju i tu se vidi i jačina festivala. Jer danas, kada svega ima previše, najteže je napraviti nešto što ne moraš da objašnjavaš, nego te pogodi odmah i pomisliš: Kako bih voleo da sam ja radio na ovome.
Đorđe Janković | Friday Finally | SRB
Da li je po Vašem mišljenju najbolju AI kampanju u poslednjem periodu osmislio čovjek koji dobro poznaje tehnologiju, ili tehnologija kojom je dobro upravljao kreativac?
Đ: Bez obzira što danas uz tehnologiju možemo napraviti čuda, odbijam da verujem kako baš bilo ko uz pomoć AI može zameniti posao jednom copywriteru. S druge strane, kreativac koji dobro upravlja tehnologijom može da bude dobitna kombinacija za budućnost. Dobrodošli copywrAiteri i dizAineri, uzbudljivo vreme je pred nama.
Aljoša Janković | Creative Group Aquarius Podgorica | CG
Na koji način je AI u polju marketinga I advertajzinga omogućio vizuelna ili narativna rešenja koja bi prije samo godinu dana bila tehnički ili finansijski neizvodljiva?
A: Do prije samo par godina dana, kreiranje visokokvalitetnih vizuala i video formata podrazumijevalo je visoke troškove produkcije – angažman modela, studija i cijelog produkcijskog tima. Sa čisto tehničke strane, zamislite da vam je za kampanju potreban vizual čovjeka koji ispija koktel kraj kratera na Mjesecu – takav zadatak je donedavno zahtijevao ogroman napor i izuzetan nivo tehničkog predznanja dizajnera.
Danas smo na određenim projektima u situaciji da, uz malo truda i neophodno „ljudsko oko“ koje upravlja procesom, možemo vrlo brzo da dođemo do takvih rješenja koja su potpuno spremna za tržište, uz neuporedivo niže troškove. U tom smislu, „sandbox“ za kreativce postao je mnogo širi, dajući nam slobodu da testiramo vizuelne granice bez straha od probijanja budžeta.
Ipak, segment u kojem se AI pokazao kao ubjedljivo najkorisniji jeste faza testiranja i razvoja koncepata. Sada možemo izuzetno brzo i vjerodostojno da napravimo detaljne mockupe, storyboardove ili animatike, pa čak i gotove preview videe. Na taj način klijentima prezentujemo svoje ideje možda i na kvalitetniji način nego do sada, za mnogo kraće vrijeme ogroman napredak u brzini.
Ukratko, tehnologija nam je omogućila da zadržimo visok standard kreative, a srušila nešto tehničkih, vremenskih i finansijskih barijera koje su nas ranije usporavale
Ksenija Planić | Branca Agency | CG
Kada gledate case, šta vam pomaže da razumijete zašto je ideja bila pravi odgovor na problem brenda, a ne samo dobra egzekucija? Šta rad izdvaja u odnosu na druge?
K: Kada otvorim case study prvo tražim kontekst. Ako mi je nepoznato koji problem brend rješava, ne mogu (o)cijeniti ni rješenje. Tragom toga tražim uvid koji čvrsto stoji. Onaj na osnovu kog se strategija gradi prirodno, a ne kao tekst dopisan naknadno da impresionira žiri.
Realizacija je važna, ali rezultat i trag koji kampanja ostavlja su presudni. Uvijek se pitam: da li je kampanja ostavila brend na boljem mjestu nego što ga je zatekla i da li je rad u svojoj kategoriji zaista odskočio?
Pobjednik je onaj koji, idealno, pomjera granicu cijele kategorije, redefiniše standard. Iščekivanje takvog rada je glavni razlog zbog kojeg se rado odazivam pozivu u žiri.
Na kraju dana, dobro kreativno rješenje će nas zabaviti, ali samo ono zasnovano na nedvosmislenom uvidu rješava problem i višestruko vraća uloženi novac. Upravo to izdvaja pobjednike.
Katarina Exle | Cvoke | HR
Koji bi bio Vaš ključni savet za timove koji planiraju prijavu radove na ovogodišnji CIM awards?
K: Ako bih mogla izdvojiti jedan ključni savjet, bio bi ovaj: budite jasni, fokusirani i iskreni prema radu koji prijavljujete.
Krenite od onoga što je zaista važno – pokažite problem koji ste rješavali, kako ste mu pristupili i kakav je rezultat ostvaren. Žiri ne treba znati svaki detalj procesa, već želi razumjeti zašto ste nešto napravili i što je od toga doista funkcioniralo. Hrabre, fokusirane ideje uvijek se izdvoje iz mnoštva prijava.
Pritom je bitno da prijava kao cjelina ima smisla, da strategija, kreativa, izvedba i rezultati čine koherentnu priču. Storytelling je uvijek dobrodošao, no jasnoća i preciznost u prijavi više se cijene. Ako prijavljujete isti rad u više kategorija, prilagodite svaku prijavu tako da bude očito zašto taj rad zaslužuje biti baš u toj kategoriji.
I na kraju, prijavite radove na koje ste ponosni – projekte u kojima ste uživali i koji su donijeli konkretne, mjerljive rezultate. Taj entuzijazam uvijek se osjeti kroz prijavu.
Sretno svima!
Sara Radović Nikčević| Direct Media United Solutions | SRB
Kakve kampanje uspjevaju da izazovu najsnažniju emocionalnu reakciju kod Vas i zašto?
S: Kampanje koje kod mene izazivaju emociju su, pre svega, one koje uspeju da probude nostalgiju, ali ne na predvidiv način, već kroz suptilne, svima prepoznatljive detalje iz detinjstva ili svakodnevice. To su one male, univerzalne “istine” koje nas momentalno vrate u određeni osećaj ili period, bez potrebe za dodatnim objašnjenjem.
Posebno cenim kada brend ide korak dalje i zaista uđe u dubinu – kada razume ponašanje, kontekst i emociju svoje ciljne grupe, pa to organski poveže sa proizvodom. Tada komunikacija prestaje da bude samo poruka i postaje iskustvo sa kojim se lako poistovećujemo.
Na kraju, snažan utisak na mene uvek ostavljaju i CSR projekti koji nisu tu samo kao forma, već kao odgovor na realan društveni problem. Kada brend prepozna temu koja je važna i pristupi joj autentično i odgovorno, tada emocija ima dodatnu težinu i dugoročan efekat.
Boris Beker | Chapter 4 Group | Austria
Koja je najčešća greška koju agencije prave kada pripremaju prijave – i šta bi regionalne agencije trebalo da pokažu da bi njihovi radovi djelovali zaista konkurentno?
Najčešća greška je to sto agencije prijavu pišu “iznutra”, iz perspektive tima koji već zna sve o projektu, umesto iz perspektive žirija koji se sa njim prvi put susreće. Prijava tada postane opis kampanje, a ne dokaz njene vrednosti. Previse se prostora posvećuje egzekuciji, a premalo jasnoći problema, snazi rešenja i merljivom efektu. Drugim rečima: pokazuje se sta je urađeno, ali ne i zašto je to bilo važno, izazovno ili relevantno.
Da bi radovi regionalnih agencija delovali zaista konkurentno, moraju pokazati 3 stvari: prvo, precizno definisan poslovni ili komunikacijski problem; drugo, jak i kulturoloski relevantan uvid koji nosi ideju; i treće, dokaz da je kampanja proizvela stvaran efekat, bilo na brend, biznis ili društvo. Regionalne agencije s naseg prostora cesto imaju dodatnu prednost koju nedovoljno koriste (u odnosu na Zapadnu Evropu): rade na tržištima koja su kompleksna, budžetski ograničena i kulturološki vrlo slojevita i složena. Kada agencije to dobro artikulišu, lokalni kontekst ne deluje kao ograničenje, nego kao dokaz strateške i kreativne superiornosti. Ukratko, konkurentna prijava ne traži od žirija da se divi kampanji, nego da žiriju prvenstveno omogući da kratko i jasno razume zašto je ta ideja bila pametna, hrabra i učinkovita.
Ljiljana Burzan Nikolić | BI Communication | CG
Koliko je u strateškom smislu bitna sposobnost kampanje da se adaptira na trenutne društvene ili tržišne okolnosti dok je još u toku (tzv. real-time marketing)?
LJ: Sposobnost kampanje da se adaptira na trenutne društvene ili tržišne okolnosti je, u strateškom smislu, izuzetno važna: jer je kontekst jedna od ključnih odrednica svake komunikacije.
U tom smislu, umijeće pravovremene i promišljene reakcije, dok je kontekst još aktuelan, postaje gotovo neizostavan element savremenih kampanja.
Ipak, važno je naglasiti da nisu sve kampanje ni koncipirane ni podložne takvoj vrsti prilagođavanja.
Kod određenih formata i ciljeva, konzistentnost i dugoročna jasnoća poruke imaju prednost nad brzim reakcijama.
Međutim, kampanje koje uspiju da se relevantno uključe u aktuelni kontekst, a da pritom zadrže stratešku jasnoću i integritet, imaju potencijal da ostave snažniji i dugotrajniji trag.
Zato real-time marketing nije pitanje brzine, već procjene kada reagovati, a kada ne. I tu se zapravo vidi razlika.
Jernej Špende | Signalselektor | SLO
U prijavama često vidimo odličnu produkciju i vizuale, ali žiri mora razumjeti zašto je ideja bila važna za brend. Šta biste savjetovali agencijama da posebno naglase u prijavi kako bi žiri odmah razumio vrijednost projekta?
J: Mislim da žiri treba da vidi jasnu vezu između ideje, poslovnog odnosno projektnog izazova i konkretnog efekta. Važno je razumeti zašto je rad važan za brend, koja je logika iza izabranog pristupa, u kom kontekstu je ideja zaživela i zašto baš za tu ciljnu grupu. Kao i kakav je njen uticaj, koji je veoma važan. Ne samo kao niz brojki, već kao smislen dokaz efekta. Pri interpretaciji rezultata prijavitelji treba da koriste razumno rasuđivanje i kontekst, a ne samo impresivne, ali nepovezane metrike. Jedva čekamo da vidimo sjajne radove.
Dejan Spirkoski | Saatchi&Saatchi | MK
Kada gledate prijave, šta Vam pokazuje da projekat ima snažnu kreativnu misao koja rješava stvarni izazov brenda, a ne samo zanimljivu kampanju?
D: I think the “Logo Test” is the ultimate filter. It’s simple: If you can swap the logo and the campaign still works, you haven’t solved a challenge. It means the brand isn’t at the core of the idea. Real creative power is when the solution is an inevitable response to a specific brand truth.